ZDRAVLJE I BEZBEDNOST

This page was last updated on: 2024-03-02

Poslodavac brine

Kada to traži proces rada, nova metoda organizacije posla, naročito kada su nove metode u organizaciji i tehnologiji rada uvedene i primenjene, poslodavac treba da se postara da je zaposleni dobio obrazovanje, vokaciono usmerenje ili dalje poboljšanje. Zaposleni treba da prođe vokaciono usmerenje i dalje poboljšanje veština za rad prema njegovim/njenim mogućnostima i potrebama. Troškovi obrazovanja, vokaciono usmerenje za dalje poboljšanje treba da se dobije od fondova poslodavca i drugih izvora.

Bezbednost na poslu treba da se utvrdi primenom moderne tehničke, zdravstvene, ergonomske, društvene, organizacione i druge bezbednosti putem mera na poslu i načina, uklanjajući rizik od povreda i šteta za zdravlje ili spuštajući ih na preporučenu količinu u radnjama.

Poslodavac implementira zaštitne mere da bi izbegao rizik, evaluirao i eliminisao rizik u vezi sa radom. Celokupna politika se razvija zarad bezbednosti i zdravlja na poslu i menja opasan posao zarad manje opasnog ili bezbednog posla.

Izvor: § 15 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (Službeni glasnik Crne Gore, br. 34/14); §6 Zakona o bezbednosti na radu

Besplatna zaštita

Poslodavac ima obavezu da da zaposlenom načine za ličnu bezbednost na poslu i opremu i da se postara da ih koristi u skladu sa njihovim ciljem i da primeni preporučenu bezbednost za mere rada u procesu.

U slučaju industrijskih nesreća, radnih ili bolesti u vezi sa radom, obavezno osiguranje za zaposlene je neophodno od strane poslodavca.

Izvor: § 30 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (Službeni glasnik Crne Gore, br. 34/14); §23 Zakona o bezbednosti na radu

Usavršavanje

Poslodavac može da potpiše ugovor sa osobom koja se zapošljava po prvi put kao stažista za određeni nivo obrazovanja ili profesionalne kvalifikacije.

Poslodavac mora da dostavi usavršavanje za bezbedan rad za zaposlene po uspostavljanju radnih odnosa, promene na druge poslove, upoznavanje sa novom tehnologijom ili novim načinima za rad, izmenama za proces rada i slanje na posao nakon odsustva koje je trajalo duže od jedne godine. Pored toga, poslodavac ima obavezu da razvije program usavršavanja zaposlenih za bezbedan rad u skladu sa procenom rizika u radnom okruženju i da izvrši promene u radnom okruženju tamo gde je neophodno.

Usavršavanje treba da se implementira u toku radnog vremena i troškovi usavršavanja treba da budu plaćeni od strane poslodavca. U toku usavršavanja, zaposleni mora da predstavi zaposlenima sve vrste rizika na poslu na koji se usmeravaju i specifične bezbednosne mere. Poslodavac treba da ponudi teoretsko i praktično usavršavanje zaposlenima da izvršavaju posao bezbedno. Poslodavac treba da testira teorijske i praktične veštine zaposlenih za bezbednost na radu na lokaciji za rad.

Izvor: §92 Zakona o radu, 2019; §19 Zakona bezbednosti na radu

Sistem inspekcije na radu

Uspostavljanje Akta bezbednosti na radu, povezanih odredbi i drugih mera u vezi sa bezbednošću na poslu, treba da izvrši Ministarstvo odgovorno za rad u vezi sa stvarima putem Inspektorata za rad. Pored toga, inspektor za rad ima obavezu da izvrši inspekciju opštih akata, kolektivnih ugovora, ugovora o radu, odluka, naredbi i drugih individualnih akata, zapisa i drugih dokumenata u vezi sa bezbednošću na radu. Takođe, inspektor za rad ima obavezu da izvrši pregled ozbiljnih ozleda na poslu, kolektivnih nesreća i slučajeva smrti.

Dalje, inspektor za rad ima obavezu da preuzme administrativne mere i radnje prepisane zakonom. U skladu sa tim, inspektor za rad treba da zabrani rad u radnom okruženju ako se dokaže da postoji direktna opasnost za život ili zdravlje zaposlenih; da zabrani rad ako subjekat nadgledanja ne radi u skladu sa naredbama da ukloni opasnosti za bezbednost na poslu u radnom okruženju; naredi implementaciju opšte priznatih mera bezbednosti na radu; zabrani rad ako se dokaže da se načini rada koriste tamo gde se preporučene mere bezbednosti na radu i oprema ne primenjuju/ne koriste; zabrani rad ako se utvrdi da zaposleni radi na radnom mestu sa povećanim rizikom i ne ispunjava zahteve preporučene za rad na takvom radnom mestu i ako zaposleni nije podlegao medicinskom pregledu; i da zabrani rad na radnom mestu ako se dokaže da zaposleni nije kvalifikovan da izvrši bezbedan rad na radnom mestu na kojem on/ona radi.

Izvor: § 43, 44 i 45 Akta bezbednosti na radu

loading...
Loading...